Makarska
Makarska je od davnine središte Makarskog primorja upravno, političko, gospodarsko, kulturno i prosvjetno, a od sredine XX. st. i turističko. Danas je to grad s više od 15 tisuća stanovnika kojemu pripadaju i slikovita naselja pod Biokovom, Veliko Brdo, Puharići, Kotišina i Makar od kojega je nastalo ime Makarska.
Makarska je jedno od najpoznatijih turističkih odredišta hrvatskog priobalja, privlačno zbog svojih i prirodnih i klimatskih karakteristika, raznolike turističke ponude i gostoljubivih domaćina.
Pješčana i šljunčana plaža, duga je skoro 2 km i po njoj je bila, a i danas je prepoznatljiva. Uza šetnice obrubljene borovima nalaze se različiti turistički sadržaji, udobni hoteli, ugostiteljski objekti s gastronomskim specijalitetima, te obilje zabave za djecu i odrasle.
Makarska se nalazi u podnožju planinskog masiva Biokova (1762 m), koji štiti od prodora kontinentalne klime te ima bujnu mediteransku vegetaciju, blagu zimu, duga i topla ljeta s osvježavajućim maestralom.
Sunce je obasjava više od 2750 sati godišnje s temperaturom zraka višom od 20°C od lipnja do rujna, a prozirno more od lipnja do listopada ima temperaturu iznad 20°C.
Grad Makarska razvio se oko prirodne luke koju štite slikoviti poluotok Sveti Petar i rt Osejava i najveća je i jedina takva luka između ušća Cetine i Neretve.
Siguran je zaklon i pribježište za lošeg vremena, nekad pomorcima, gusarima i trgovcima, a danas turističkim jahtama, jedriličarima i izletničkim brodovima. To je pridonijelo da je postala važna trgovačka luka, osobito za vrijeme turske i mletačke okupacije. Danas iz luke vozi trajekt više puta dnevno za Sumartin na Braču.
Za ljetnih večeri luka je puna jahti i turističkih izletničkih brodova, a Kačićev trg u središtu grada pun je mladosti koja uživa u zabavnim i kulturnim priredbama.
Što dublje u noć makarska je riva sve življa, a kafići, restorani i disco-barovi sve puniji.
Povijest grada najbolje se može upoznati u Franjevačkom samostanu, koji je proslavio 500 godina postojanja. U svojim prostorima čuva pinakoteku, knjižnicu, jedinstveni Malakološki muzej i Institut Planina i more. Na Kačićevu trgu je crkva Sv. Marka , a s njezine su sjeverne strane u staroj školi galerija Gojak, gradska knjižnica, glazbena škola i Radio Makarska rivijera.
Na obali je Gradski muzej i crkva Sv. Filipa. U parku Sv. Petra nalazi se obnovljena crkva Sv. Petra a odatle se pruža i prekrasan pogled na grad, veličanstveno Biokovo i pučinu.
Leži na 43° 17' 38'' geografske širine i na 17° 1' 20'' istočne dužine, skoro u sredini sjeverozapadne polovice Makarskog primorja.
Povijest
Prvi spomen antičkog naselja Inariona, kao stanice na obalnoj cesti Salona-Narona, donosi tabula Peutigeriana u prvoj polovici 4. stoljeća. U aktima salonitanskog sabora od 4. svibnja 533. godine navodi se Mucurum kao mjesto u kojem je utemeljena biskupija. U Ravenatovom itineraru iz 7. stoljeća naselje se spominje i kao Aronia id est Mucru. Tijekom srednjeg vijeka županija Mokro je u sastavu Neretvanske kneževine i postaje respektabilna pomorska sila. Mletački dužd Petar Kandijan, došavši pod Mucules 18. rujna 887. godine poražen je u velikoj pomorskoj bitci. U narednim stoljećima, u borbama za vlast, smjenjivali su se bribirski knezovi, bosansko-hercegovački vladari, ugarsko-hrvatski kraljevi i Venecija. Pod današnjim imenom Makarska se prvi put spominje 1502. godine. U doba turske vladavine Makarska je bila središte nahije Primorje, uvrđena s tri kule. Makarska je pripojena Mletačkoj republici 1684. godine. Pod stogodišnjom vladavinom mletačkog lava nastajali su temelji budućeg grada. Narednih stotinjak godina, za vrijeme francuske i austrijske vladavine, grad doživljava svoj kulturni i gospodarski uspon.
Od prapovijesnih ilirskih tragova, rimskih ladanjskih vila rustica, srednjovjekovne gusarske moći županije Mokro u neretvanskoj kneževini, turskih zidina i venecijanskog baroknog gradića, preko autrougarskog mondenog ljetovališta, sve do danas, makarska priča neraskidiva je od njenog zadivljujućeg prirodnog okoliša. Povijesna priča grada ispričana je kroz glasoviti Franjevački samostan, aktedralnu crkvu sv. Marka, crkve sv. Filipa i Jakova, svetište Vepric, Kačićev trg, muzeje i galarije, preko kamneih uličica, trgova, plaža, kroz šumarke i planinske visove.
